HBOR. Čuješ to ime na vijestima, u razgovorima o kreditima za poduzetnike, kroz priče o državnim poticajima. Ali što je zapravo HBOR? Je li to banka kao i svaka druga? I tko njome upravlja — političari ili stručnjaci? Vrijeme je da malo raščistimo.
Prvo: što uopće znači HBOR?
Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Osnovana još 1992. godine, u ratno vrijeme, s prvobitnim ciljem financiranja obnove zemlje. Danas je to razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske — njezina osnovna zadaća je poticanje razvoja hrvatskog gospodarstva kroz kreditiranje, osiguranje izvoza, izdavanje garancija i savjetovanje.
Ukratko: HBOR ne služi da bi zarađivao novac (iako posluje profitabilno). HBOR služi da bi pomagao — poduzetnicima, izvoznicima, jedinicama lokalne samouprave, projektima zelene tranzicije. Zamišljen je kao alat države za gospodarsku politiku.
Ali je li HBOR doista banka?
Ovo je najzanimljivije pitanje. I odgovor je klasično hrvatski: i da, i ne.
Zašto je banka?
- Zove se banka.
- Daje kredite.
- Izdaje garancije.
- Ima Upravu, Nadzorni odbor, kreditni rejting (A od S&P Global Ratings).
Zašto nije banka (u klasičnom smislu)?
- Nema depozite građana. Ne možeš otvoriti račun u HBOR-u i staviti svoju plaću tamo.
- Nije pod nadzorom HNB-a kao obične banke. HBOR je osnovan posebnim zakonom (Zakon o HBOR-u, NN 138/06), a ne Zakonom o kreditnim institucijama.
- Ne upisuje se u sudski registar kao dioničko društvo — postoji direktno po zakonu.
- Ne može u stečaj. Doslovno: Zakon kaže da se nad HBOR-om ne može provoditi stečaj, predstečaj niti likvidacija.
Službeno, HBOR je definirana kao “posebna financijska institucija” i “razvojna i izvozna banka”. Dakle — banka po funkciji, ali ne i po pravnom statusu.
Tko vodi HBOR — političar ili stručnjak?
Ovdje dolazimo do zanimljivog dvoslojnog odgovora.
Uprava — stručnjaci
Upravu HBOR-a čine tri člana. Trenutni sastav:
- mr. sc. Hrvoje Čuvalo — predsjednik Uprave (od 2022.)
- Josip Pavković — član Uprave
- mr. sc. Alan Herjavec — član Uprave
Hrvoje Čuvalo je dugogodišnji zaposlenik HBOR-a koji je prošao kroz različita područja prije nego što je postao član Uprave — dolazi s mjesta rukovoditelja Direkcije rizičnih plasmana. Drugim riječima: nije politički akviziter, već interni stručnjak koji je izrastao unutar sustava.
Pogled na povijest čelnika HBOR-a otkriva zanimljiv trend:
- Anton Kovačev (1993. – 2014.) — čak 21 godina na čelu
- Vladimir Kristijan (2014. – 2015.) — manje od godinu dana
- Dušan Tomašević (2015. – 2017.) — došao s “dobrim vezama u SDP-u”, kako su pisali mediji
- Tamara Perko (2017. – 2022.) — došla iz Zabe, Project & Structured Finance Director — izrazito stručna osoba
- Hrvoje Čuvalo (2022. – danas) — karijera u HBOR-u, interni stručnjak
Ocjena: Uprava HBOR-a u pravilu su stručnjaci, bilo interni (Kovačev, Čuvalo) bilo eksterni iz bankarskog sektora (Perko). Političke imenacije su iznimka (Tomašević), ne pravilo.
Nadzorni odbor — čista politika
Ali tu je kvaka. Nadzorni odbor HBOR-a broji 10 članova i zamišljen je kao politički balans:
- 6 ministara iz Vlade RH (financije, gospodarstvo, poljoprivreda, graditeljstvo, regionalni razvoj, zaštita okoliša)
- 3 saborska zastupnika
- Predsjednik HGK
Predsjednik Nadzornog odbora je ministar financija (trenutno dr. sc. Tomislav Ćorić). Oni imenuju i opozivaju Upravu, određuju poslovnu politiku i strategiju.
Dakle: HBOR-om upravljaju stručnjaci, ali ih nadziru političari. I to je zapravo sasvim logično — budući da je HBOR 100% u vlasništvu države i koristi državni novac (temeljni kapital od 7 milijardi kuna), politička odgovornost je neizbježna. Problem nastaje kad se ta granica zamagli.
Zašto bi te to trebalo zanimati?
Zato što HBOR kreditira i osigurava projekte koji dotiču svakog građanina:
- Kredite za male i srednje poduzetnike (možda i tvoj poslodavac koristi HBOR sredstva)
- Financiranje infrastrukture (ceste, škole, bolnice)
- Osiguranje izvoza (pomaže hrvatskim firmama da plasiraju proizvode u svijet)
- Zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost
- Ulaganje u investicijske fondove (HBOR planira uložiti 100+ milijuna € u fondove do 2029.)
HBOR upravlja s više od 5,5 milijardi eura kroz svoju strategiju 2025.-2029. i ima kreditni rejting A od S&P-a — bolji rejting od same države Hrvatske u nekim razdobljima.
Zaključak
HBOR je bankarska 🦆: ako izgleda kao banka, pliva kao banka i kreditira kao banka — vjerojatno je banka. Ali pravno gledano, HBOR je “posebna financijska institucija” koju vode uglavnom stručnjaci, a kontroliraju isključivo političari.
I dok je upravljačka struktura relativno stabilna, pitanje koje ostaje je: koliko je HBOR uistinu neovisan u svojim kreditnim odlukama, a koliko slijedi političke dnevne potrebe? Na to pitanje ne postoji jednostavan odgovor — ali postojanje javnog natječaja za članove Uprave i jasnih zakonskih okvira daje nadu da prevladava struka.
Disclaimer: informacije su provjerene na dan pisanja (srpanj 2026.) korištenjem službenih izvora — Zakon o HBOR-u, HBOR.hr, Eurostat.