Zamislivo? Vozio se netko u autu vrijednom 30.000 €, živi u stanu od 150.000 €, a poreznoj prijavljuje plaću od 800 € mjesečno. I nikoga nije bilo briga — dok nije došao 10. rujan 2026.
Vlada je u sklopu velikog paketa poreznih izmjena poslala u Sabor i izmjene Zakona o porezu na dohodak koje se tiču provjere nerazmjera imovine i prihoda. Zvuči birokratski? Nije. Evo što se zapravo mijenja i — ono važnije — mijenja li se išta za tebe.
Što je uopće “nerazmjer imovine i prihoda”?
Institut provjere nerazmjera postoji već godinama. Porezna uprava i danas može povući crtu i reći: “Čekaj malo — ti si prijavio 10.000 € godišnje, a vodiš Mercedes iz 2024. i kupio si stan? Otkud lova?”
Ali dosad su postojale dvije rupe:
- Nije bilo potpuno jasno kad točno nastaje porezna obveza ako Porezna utvrdi nerazmjer
- Porezna nije mogla sama po službenoj dužnosti upisati osobu u registar poreznih obveznika — morala je čekati da se netko sam prijavi (što se, naravno, nikad nije dogodilo)
Nove izmjene zatvaraju obje rupe. I to na način koji bi mogao iznenaditi dosta ljudi.
Promjena #1: Sad se točno zna — kad Porezna kaže “duguješ”, duguješ od te godine
Prijedlog zakona precizira: porezna obveza nastaje u godini u kojoj Porezna uprava u postupku utvrdi da postoji osnova za oporezivanje.
Zvuči jednostavno, ali dosad je bilo pravne magle. Porezna bi utvrdila da netko živi iznad svojih prijavljenih prihoda — i onda bi se godinama sudilo kad je zapravo nastala obveza. Je li one godine kad je kupio stan? Kad je Porezna pokrenula postupak? Kad je rješenje postalo konačno?
Sada je pravilo: godina utvrđenja = godina obveze. Period. Sudovi dobivaju jedan argument manje, Porezna jednu nejasnoću manje.
Promjena #2: Porezna te može upisati u registar — i ne moraš se složiti
Ovo je najveća praktična promjena. Porezna uprava dobiva ovlast da po službenoj dužnosti upiše osobu u registar poreznih obveznika — na temelju podataka kojima već raspolaže.
Drugim riječima: ako Porezna iz svojih baza vidi da imaš kuću, auto i jahtu, a u sustavu nigdje ne vidi da plaćaš porez — može te sama prijaviti i krenuti u postupak. Ne mora te pitati, ne mora čekati tvoju prijavu. Dovoljno je da podaci koje već ima (katastar, zemljišnik, promet motornih vozila, bankovni računi) upućuju na to da nešto ne štima.
I to se ne uvodi kao novi institut kontrole — bar formalno. Radi se o preciziranju postojećih pravila. Ali preciziranje u praksi znači: jače ovlasti.
Koga ovo zapravo pogađa? Tri scenarija
🔹 Scenarij 1: Freelancer koji ne prijavljuje sav prihod
Radiš preko Upworka, klijenti ti šalju na Paypal ili Wise. Dio novca podigneš na bankomat, dio platiš karticom. Porezna vidi da si kupio novi MacBook Pro, bio na skijanju u Austriji i renovirao kupaonu — a prijavio si 5.000 € godišnje kao “povremeni honorar”.
Dosad: Porezna je mogla pokrenuti postupak, ali granični slučajevi su često završavali na upravnom sudu jer nije bilo jasno kad obveza nastaje.
Od 2027.: Porezna utvrđuje nerazmjer → obveza nastaje iste godine → može te upisati u registar i krenuti s oporezivanjem procijenjene razlike. Razlika se oporezuje kao drugi dohodak po stopama do 30% + prirez.
🔹 Scenarij 2: Nasljedstvo koje nisi prijavio
Naslijedio si od strica stan na moru. Porezna vidi promjenu u katastru. Ti u prijavi poreza na dohodak nigdje ne spominješ nikakve dodatne prihode, ali sad imaš nekretninu koju iznajmljuješ “na crno”. Porezna povlači vezu: katastar kaže vlasnik, bankovni račun kaže mjesečne uplate.
Novo pravilo: Ako Porezna spoji te podatke i utvrdi nerazmjer, može te po službenoj dužnosti upisati u registar i obračunati porez na dohodak od najma (ili na kapitalnu dobit ako si prodao stan).
🔹 Scenarij 3: “Netko živi iznad svojih mogućnosti”
Ovo je klasični slučaj iz odjela za provjeru nerazmjera. Osoba prijavljuje minimalac ili socijalnu pomoć, a redovito mijenja automobile, putuje, šalje djecu u privatne škole. Porezna na temelju podataka iz različitih baza (porezna kartica, prometna vozila, nekretnine) stvara sliku imovine.
Novim izmjenama Porezna dobiva brži i jasniji put od sumnje do naplate. Bez dodatnog sudskog natezanja o tome je li obveza nastala prošle godine ili ove.
Što ovo znači za tebe?
Prvo: ne paničari. Ako si uredno prijavio sve prihode, plaćaš porez i nemaš rupa u pričama — ove promjene te ne dotiču. Porezna neće ganjati ljude koji su u sustavu, nego one koji očito nisu.
Drugo: ako si netko tko radi “malo na bijelo, malo na crno” — nova pravila su loša vijest. Porezna više ne treba tvoju prijavu da bi te upisala u registar. Dovoljno joj je da podaci iz državnih baza pokazuju nerazmjer.
Treće: ovo je dio šireg trenda. Država sve više automatski procesuira podatke između svojih baza — katastra, MUP-a, bankovnih registara, HZMO-a. Ne treba sumnjati da će se ove ovlasti dodatno širiti.
Što kaže Ministar?
Ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je da se ne uvodi novi institut kontrole, nego se samo preciziraju pravila. Formalno je u pravu. Ali preciziranje pravila u korist Porezne — to je itekako promjena u praksi.
Podsjetnik: prijedlog tek treba proći saborsku proceduru. Hoće li Sabor nešto mijenjati, pitanje je. No s obzirom na to da Vlada ima većinu i da se ove izmjene prodaju kao “tehničko preciziranje” — očekuj da prođe u ovom ili sličnom obliku.
I za kraj: TRI stvari koje si danas možeš provjeriti
- Jesu li tvoji prijavljeni prihodi realni? Ako većina tvojih prihoda prolazi kroz banku i prijavljeni su — miran si.
- Imaš li imovinu koja ne odgovara prihodima? Katastar i zemljišnik su javni. Porezna ih vidi. Ako nisi naslijedio ili kupio na kredit koji redovito otplaćuješ — razmisli kako bi objasnio podrijetlo.
- Prijavljuješ li najam? Ako iznajmljuješ stan i ne prijavljuješ — ovo je dobar trenutak da počneš. I ne, “dajem ga frendu na korištenje” ne prolazi ako frend svaki mjesec uplaćuje 500 € na tvoj račun.
Članak je nastao na temelju prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak koje je Vlada uputila u Sabor 10. rujna 2026. Pratit ćemo proceduru i javiti ako dođe do promjena.
🦊 P.S. Ako si pročitao ovo i osjetio trnce u želucu — možda je vrijeme za razgovor s računovođom.