HRT je objavio podatak koji zvuči impresivno, ali i pomalo zabrinjavajuće: Hrvati u bankama drže čak 43 milijarde eura. Da, dobro ste pročitali – 43 milijarde. Na prvi pogled to izgleda kao da smo nacija štediša.
Ali stvarnost je malo kompliciranija.
Dok ti novac spava, inflacija radi
Evo u čemu je caka. Dok tvojih 10.000 eura mirno stoji na tekućem računu ili depozitu, godišnja stopa inflacije ti polako, ali sigurno grize kupovnu moć. Banke za redovne depozite danas nude kamate od 1 do 2 posto (ako i toliko). Inflacija? U kolovozu je iznosila 2,8 posto. Jednostavna računica: tvoj novac zapravo gubi vrijednost.
Pa zašto Hrvati i dalje drže toliki novac u banci?
Odgovor je – navika, sigurnost i tradicija
Vanja Dominović iz Hrvatske gospodarske komore objašnjava: građanima odgovara likvidnost – mogu doći do novca u svakom trenutku. Tu je i osiguranje depozita do 100.000 eura koje pruža dodatnu sigurnost.
“Najmanji su prinosi, ali nekako građani tradicionalno u Hrvatskoj ulažu u banke. Njima odgovara visoka likvidnost i laka dostupnost sredstava te osiguranje depozita”, kazala je Dominović za HRT.
Ali evo što se zapravo mijenja.
Brojke koje otvaraju oči
- Više od 500.000 građana danas ulaže u dobrovoljne mirovinske fondove
- U zadnje 3 godine građani su uložili čak 20 milijardi eura u državne vrijednosne papire
- Prošle godine imali smo 3 iznimno uspješne inicijalne javne ponude u kojima su sudjelovali zaposlenici i građani
- Više od 232 tisuće korisnika prima inkluzivni dodatak, a sve više ljudi ulaže u investicijske fondove
Drugim riječima – Hrvati se polako, ali sigurno odmiču od isključive štednje u bankama.
Problem koji koči promjenu
Financijska pismenost. Ili bolje rečeno – njezin nedostatak. Većina ljudi jednostavno ne zna kako funkcionira tržište kapitala, što su investicijski fondovi, kako funkcioniraju obveznice. I to je ok – nitko se nije rodio s tim znanjem.
Dominović je na tu temu poručila: “Građanima nedostaju određena znanja o tržištu kapitala, tako da aktivnosti s ciljem podizanja financijskih znanja polako pokazuju pozitivne pomake.”
I doista – HGK i drugi sudionici provode edukativne aktivnosti, a rezultati su sve vidljiviji. No put do financijski pismenog društva još je dug.
Što ti to znači?
Ne moraš preko noći postati Warren Buffett. Ali evo nekoliko stvari koje vrijedi razmotriti:
- Provjeri koliko ti novca “spava” – ako držiš više od 3-6 mjesečnih troškova na tekućem računu, razmisli o alternativi
- Istraži opcije – oročena štednja, investicijski fondovi, državni vrijednosni papiri
- Ne stavljaj sva jaja u istu košaru – diverzifikacija nije samo fraza, nego ozbiljna strategija
- Obrazuj se – besplatne radionice HGK, online tečajevi, članci na Prafinu
I za kraj – nije da su banke loše
Banke su i dalje najsigurnije mjesto za tvoj novac. Pogotovo za onaj dio koji ti treba “za crne dane”. Ali cijeli životni vijek gledati kako ti novac polako gubi vrijednost dok stoji na depozitu od 0,5% – to jednostavno nije pametno.
Vrijeme je da razmislimo o tome ne kao o “ulaganju” (što zvuči komplicirano i riskantno), nego kao o običnoj pametnoj štednji. Jer razlika između štednje i ulaganja često je samo u tome koliko si spreman naučiti.
Prati Prafin za još korisnih savjeta o osobnim financijama. I kad već čitaš ovo – provjeri koliko ti novac zarađuje na računu. Možda je vrijeme za promjenu.