Zamisli scenarij: Osnivač si tech startupa. Treba ti kapital — puno kapitala. Ulagač traži 49% dionica. Daješ mu ih. Čestitam, upravo si izgubio kontrolu nad vlastitom firmom.
Zvuči poznato? U Hrvatskoj se upravo događa nešto što bi ovakvim scenarijima moglo stati na kraj. Ministarstvo pravosuđa upravo je u Sabor poslalo izmjene Zakona o trgovačkim društvima koje uvode — pažnja — dionice s višestrukim pravom glasa.
Što to znači? Zašto je ovo velika vijest? I koga se to konkretno tiče? Evo 10 pitanja koja će ti sve razjasniti.
1. Što su uopće dionice s višestrukim pravom glasa?
Krenimo od osnova. U normalnom dioničkom društvu vrijedi pravilo „jedna dionica — jedan glas”. Imaš 10% dionica? Imaš 10% glasova na skupštini. Simple.
Dionica s višestrukim pravom glasa je iznimka od tog pravila. Isti udio u kapitalu — ali više glasova. Konkretno, jedna takva dionica može nositi do 10 puta više glasova od obične dionice. To znači da netko može imati, recimo, 20% kapitala, a kontrolirati 70% glasačkih prava.
2. Čemu ovo uopće služi? Zvuči nepravedno.
Djeluje nepravedno na prvu, ali ima logike. Zamisli osnivača koji je godinama gradio firmu. Sad mu treba svjež kapital da bi rastao, ali ne želi prepustiti kontrolu ulagačima kojima je stalo samo do profita.
Izdavanjem dionica s višestrukim pravom glasa osnivač može prikupiti kapital bez gubitka kontrole. To je model koji su koristili Facebook, Google i gotovo svi veliki tech divovi dok su postajali ono što su danas.
Bez ovoga, hrvatski osnivači često selide sjedišta firmi u Irsku, Nizozemsku ili Dansku — jer te zemlje već imaju ovakav model.
3. Koliko točno puta više glasova može imati jedna dionica?
Maksimalni omjer je 10:1. Dakle, jedna dionica s višestrukim pravom glasa može nositi najviše 10 puta više glasova od obične dionice s najmanjim brojem glasačkih prava.
To je zaštitna mjera — nije dopušteno da netko ima 1000 puta više glasova i praktički postane nedodirljiv.
4. Može li svako dioničko društvo izdati takve dionice?
Da. Prema prijedlogu, sva dionička društva mogu izdati ovakve dionice — bez obzira na to jesu li već uvrštene na burzu ili tek planiraju izlazak na tržište kapitala.
Naravno, odluku mora donijeti glavna skupština kvalificiranom većinom, a dioničari čija bi prava bila pogođena moraju pristati na promjenu.
5. Ima li vremensko ograničenje? Nije zauvijek, valjda?
Nije. Višestruko pravo glasa prestaje pri prvom prijenosu dionice — ako je prodaš, gubiš privilegiju. I maksimalno traje 10 godina od uvrštenja na burzu, uz mogućnost produljenja za još 5 godina.
Dakle, nije doživotna diktatura. Vremenski je ograničeno i ne prenosi se na kupce.
6. Zašto Hrvatska ovo uvodi baš sad?
Zato što je EU donijela direktivu o dionicama s višestrukim pravom glasa, a Hrvatska se mora uskladiti. Rok je 2027., ali izmjene su već u prvom čitanju u Saboru.
Iza toga stoji jasna ideja: olakšati kompanijama pristup tržištu kapitala bez bankovnih kredita. Ministar Habijan je to sažeo: „Društva više ne moraju premještati svoja sjedišta u zemlje koje to dopuštaju.”
Hrvatska je trenutno bankocentrična zemlja — tvrtke se financiraju gotovo isključivo kreditima. Ovo je pokušaj da se to promijeni.
7. Što je s drugom velikom promjenom — vlastite dionice?
Dobra primjedba! Uz višestruke dionice, mijenjaju se i pravila o stjecanju vlastitih dionica. Dosad društvo nije smjelo stjecati vlastite dionice da bi njima trgovalo.
Izmjenama se uvodi iznimka: dopušta se stjecanje i raspolaganje vlastitim dionicama u okviru programa pružanja likvidnosti, pod nadzorom Hanfe.
Što to znači praktično? Veću likvidnost na tržištu kapitala — lakše kupoprodaje, manje oscilacija cijena. To je dobra vijest za male ulagače.
8. Kome ovo najviše ide u korist?
Tri grupe ljudi će najviše profitirati:
- Osnivači startupa i tehnoloških firmi — mogu prikupiti kapital bez gubitka kontrole
- Obiteljske tvrtke — mogu uključiti vanjske ulagače bez bojazni da će ih preglasati
- Hrvatsko tržište kapitala — više firmi će izaći na burzu, veća ponuda za ulagače
Oporba je u Saboru podržala izmjene, ali uz upozorenje: treba osigurati zaštitu malih ulagača i transparentnost. Ivan Matić (Most) je najbolje to sročio: „Hrvatska ne treba ostati bankocentrična zemlja u kojoj se rast financira isključivo kreditima.”
9. Ima li rizika? Što ako osnivač napravi lošu odluku?
Ima, i to ozbiljnih. Ako osnivač s 10x glasova donese lošu stratešku odluku, mali dioničari je ne mogu spriječiti. Zato su ugrađeni mehanizmi zaštite:
- Omjer 10:1 je maksimum (ne možeš imati 100:1)
- Vremensko ograničenje (max 10 godina)
- Gubitak prava pri prodaji dionice
- Suglasnost pogođenih dioničara za uvođenje
Ipak, transparentnost je ključna — ulagač mora znati tko ima koliko glasova. Bez toga, nema kvalitetne investicijske odluke.
10. Kad ovo stupa na snagu? I što sad?
Prijedlog je u prvom čitanju u Saboru. Odbor za zakonodavstvo ga je jednoglasno podržao. Očekuje se donošenje do kraja 2026. ili početkom 2027.
I — bonus info — Ministarstvo priprema potpuno novi Zakon o trgovačkim društvima za sljedeću godinu. Postojeći je iz 1993., na snazi od 1995. Dakle, ovo je tek prvi korak.
Što sad?
Ove izmjene su velika stvar za sve koji razmišljaju o osnivanju dioničkog društva, traženju investitora ili izlasku na burzu. Ako si osnivač, ulagač ili samo pratiš business scene — ovo je jedan od najvažnijih zakonskih pomaka u 2026.
I da, ako si mislio da su dionice dosadne — nakon ovoga više nisu. 😎