Ne, nije nešto što ćeš pročitat’ i zaboraviti. Ove izmjene Zakona o obrtu dotiču baš svakoga tko ima (ili planira otvoriti) obrt.
Početkom rujna, točnije 2026., Vlada je u saborsku proceduru poslala Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Ako si mislio da su izmjene “još jedna papirologija” — dobro si se zajebo. Ovo su konkretne stvari koje će obrtnicima donijeti stvarnu uštedu.
Hajdemo odmah na stvar — evo što se mijenja i zašto ti je bolje da to znaš prije nego zakon bude izglasan.
1️⃣ Komorski doprinos: manji za četvrtinu
Dosad si plaćao 2% osnovnog osobnog odbitka kao obvezni komorski doprinos HOK-u. Novim prijedlogom taj postotak pada na 1,5%. Ne zvuči kao puno? Računica je jednostavna: osnovica je 600 €, pa razlika od 0,5% znači otprilike 3 € mjesečno manje — ili 36 € godišnje u džepu obrtnika. Kratka množenica: HOK procjenjuje da će na razini svih obrtnika to ukupno iznositi oko 5,2 milijuna eura godišnje koji ostaju kod vas, a ne odlaze u komorske blagajne.
HOK, naravno, nije oduševljen — morat će raditi s manjim budžetom. No kažu da to neće utjecati na razinu usluga. Hoće ili neće, vidjet ćemo. Ono što je sigurno: tvoj novčani tok upravo je postao malo pozitivniji.
2️⃣ Obiteljski obrt: sad i službeno
Zakon sada uvodi institut obiteljskog obrta. Članovi obiteljskog kućanstva već su dosad mogli pomagati obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa, ali ovo je prvi put da se takav način poslovanja i formalno definira.
Praktično značenje: ako ti žena/muž, djeca ili roditelji pomažu u obrtu, sad to ima jasnu zakonsku formulaciju. Manje administrativnih muka, više obiteljske tradicije. Ovo je posebno važno za male obrte — pekarnice, frizerske salone, stolare — gdje obitelj ionako već radi zajedno, samo sad na papiru nije bilo jasno tko je šta i kako.
3️⃣ Nasljeđivanje obrta: više bez panike
Ovo je najveća promjena za obrtnije koji su izgradili biznis generacijama. Do sada je smrt obrtnika često značila — stop. Poslovanje bi stalo dok traje ostavinski postupak, a obitelj bi ostala s mrtvilom, dugovima i pitanjima.
Novi prijedlog omogućuje lakši nastavak obrta nakon smrti obrtnika. Cilj je spriječiti prekid poslovanja i dati obitelji prostor da:
- Namiri obveze prema zaposlenima, kupcima i dobavljačima
- Dovrši već ugovorene poslove
- Nasljednik koji privremeno vodi obrt ima ublažene uvjete
- Dulji rokovi za stjecanje potrebnih kvalifikacija
Drugim riječima: obrt ne umire s obrtnikom. Ostaje u obitelji, bez nepotrebnog administrativnog mrkljaca.
4️⃣ Rad uz mirovinu: prilagođeno onom što već vrijedi
Od 1. siječnja 2026. obrtnici s 65+ godina mogu nastaviti obavljati djelatnost uz isplatu 50% mirovine. Ova odredba već postoji u mirovinskom zakonodavstvu, ali Zakon o obrtu sad se usklađuje s njom. Dakle — ništa revolucionarno, ali potrebno tehničko usklađivanje.
HOK poručuje: ovo je prvi korak. Cilj je ići prema mogućnosti nastavka obrta uz punu mirovinu. Ostaje za vidjeti hoće li iduće izmjene i to riješiti.
5️⃣ Manje papirologije: poslovođa? Ne treba uvijek
Dosad si za svaki izdvojeni pogon morao imenovati poslovođu (stručnog poslovođu). Novi prijedlog ukida tu obvezu za:
- Djelatnosti putem samoposlužnih aparata
- Određena skladišta
- Smještajne objekte u kojima se ne priprema i ne poslužuje hrana i piće
Ako imaš aparate za kavu na pet lokacija ili rentaš apartmane bez restorana — upravo si uštedio na administraciji.
Što nije ušlo u prijedlog?
Udruga Glas poduzetnika (UGP) i dalje traži dobrovoljno članstvo u HOK-u i potpuno ukidanje obveznog komorskog doprinosa. Njihov argument: “Ako Komora pruža korisne usluge, obrtnici će sami odlučiti žele li ih platiti.”
No, to nije prihvaćeno u ovom krugu izmjena. Obrazloženje: dobrovoljno članstvo nije predmet ovog zakona. Ali — pritisak raste. Tko zna, možda u idućem krugu.
Kad sve zbrojiš i oduzmeš?
Ove izmjene su uglavnom pozitivne za obrtnike. Ne radi se o revoluciji, ali o konkretnim olakšicama koje će osjetiti i onaj koji vodi mali obrt i onaj sa 100+ zaposlenih.
HOK gubi prihode, obrtnici dobivaju. Nasljeđivanje postaje ljudskije. Obiteljski obrt dobiva pravni okvir. A komorski doprinos — iako i dalje obvezan — postaje malo podnošljiviji.
Prijedlog je sad u saborskoj proceduri. Ako prođe (a s obzirom da ga je uputila vlastita Vlada, vjerojatno hoće), promjene bi mogle stupiti na snagu već početkom 2027.
👉 Ako si obrtnik (ili planiraš to postati) — ovo su dobre vijesti. Baci oko na svoje financije i spremi se na manji komorski doprinos.