Kolovoz je. Većina Hrvatske je na moru, ti gledaš Instagram stories s plaže i pitaš se — a gdje je moj godišnji odmor? Ako si jedan od onih koji čekaju da im šef “odobri” odmor, imamo loše vijesti: godišnji odmor nije privilegija, nego zakonsko pravo. I to pravo koje ti nitko ne može uzeti — čak ni onaj šef koji misli da bez tebe firma propada.
Kratak vodič kroz tvoja prava na godišnji odmor u Hrvatskoj 2026. — da znaš koliko ti pripada, kad ga smiješ koristiti i kako poslati šefa u kurac (figurativno, naravno).
Koliko dana godišnjeg odmora ti pripada?
Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) kaže — najmanje 4 tjedna godišnjeg odmora. To u praksi znači 20 radnih dana (subote i nedjelje se ne računaju, osim ako inače radiš vikendom).
Ali ima i iznimaka:
- Maloljetnici (do 18 godina): 5 tjedana = 25 radnih dana — jer zakon pretpostavlja da su mladi i trebaju više spavanja i mora.
- Radnici s invaliditetom i oni koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada: također 5 tjedana.
- Dodatni dani za staž: za svake 4 godine radnog staža, dobivaš +1 dan godišnjeg odmora (iznad zakonskog minimuma).
Ako si u prvoj godini zaposlenja, ne pripada ti puni godišnji odmor — već razmjerni dio (1/12 za svaki mjesec rada). Nakon 6 mjeseci neprekidnog rada, stječeš pravo na cijeli godišnji odmor.
Kako se računa — radni dani, ne kalendarski
Ovo je česta zabuna. Godišnji odmor se računa u radnim danima, ne kalendarskim. Ako radiš od ponedjeljka do petka, tvojih 20 dana = 4 tjedna. Uzmeš li tjedan dana odmora, to je 5 dana, ne 7.
Praznici i blagdani koji padnu u vrijeme tvog godišnjeg odmora ne računaju se u godišnji odmor — automatski ti se produžuje odmor za taj dan.
Kad ga smiješ koristiti — i može li ti šef reći NE?
Poslodavac ti mora omogućiti korištenje godišnjeg odmora. Ne može ti reći “nema odmora dok ne završimo projekt” i pustiti te da čekaš do prosinca.
Zakon kaže:
- Raspored godišnjeg odmora donosi poslodavac, ali mora uvažiti tvoje želje (čl. 61. ZOR). Ako imaš opravdane razloge — upis na faks, vjenčanje, rođenje djeteta — poslodavac ti mora izaći u susret.
- Ljetno pravilo: od 1. lipnja do 30. rujna, ako poslovni uvjeti dopuštaju, imaš pravo na najmanje 2 tjedna neprekidnog odmora (čl. 61. st. 2. ZOR). Ljeto je, more je, poslodavac neka preživi bez tebe 2 tjedna.
- Jedan dio godišnjeg odmora mora trajati najmanje 2 tjedna neprekidno — ostatak možeš koristiti u dijelovima (po dan ili dva).
Kad ti šef ipak može reći NE: samo ako postoje objektivni poslovni razlozi (sezona, hitan rok, ozbiljan poremećaj poslovanja). Ali to mora biti iznimka, a ne pravilo. Ako ti šef stalno odbija odmor jer “ima puno posla” — to je njegov organizacijski problem, a ne tvoj.
Plaća za vrijeme godišnjeg odmora
Dobra vijest: za vrijeme godišnjeg odmora ne dobivaš manju plaću. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora iznosi prosjek tvoje mjesečne plaće iz prethodnih 6 mjeseci (čl. 62. st. 4. ZOR).
Ukratko: na odmoru si, a plaća ti je ista kao da radiš. Ako poslodavac pokuša isplatiti manje jer si “na odmoru” — to je kršenje zakona.
Može li poslodavac “kupiti” tvoj godišnji odmor?
Ne. Godišnji odmor je namijenjen odmoru i oporavku, a ne dodatnoj zaradi. Poslodavac ti ne smije isplatiti novac umjesto da ti omogući korištenje godišnjeg odmora.
Jedina iznimka: ako ti prestane radni odnos, a nisi iskoristio godišnji odmor, poslodavac ti mora isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u visini prosječne plaće.
Što ako se razboliš za vrijeme godišnjeg odmora?
Ovo se događa češće nego što misliš. Uzmeš tjedan dana odmora, treći dan dobiješ temperaturu 39.
Zakon te štiti: ako za vrijeme godišnjeg odmora dobiješ potvrdu o bolovanju, imaš pravo da se godišnji odmor prekine i nastavi nakon što ozdraviš (čl. 64. ZOR). Bolovanje > godišnji odmor. Jednostavno.
Praktično: javi se liječniku, uzmi bolovanje, obavijesti poslodavca, i tvoj godišnji odmor se “pomjera” za dane dok si bio bolestan. Ti dani ti ostaju za kasnije.
Neiskorišteni godišnji odmor — što s njim?
Ako iz bilo kojeg razloga nisi mogao iskoristiti godišnji odmor u ovoj godini (bolest, porodiljni, opravdani izostanak), možeš ga prenijeti u sljedeću godinu — ali najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Prenošenje se ne događa automatski — moraš dogovoriti s poslodavcem kad ćeš iskoristiti preneseni odmor. Ako poslodavac ne omogući korištenje, krši zakon.
Napomena: ako ti radni odnos prestane, a imaš neiskorištenih dana — poslodavac ti mora isplatiti naknadu. To nije pitanje dobre volje, nego zakonska obveza.
Što NE smiješ raditi za vrijeme godišnjeg odmora?
Ovdje je zakon iznenađujuće strogi. Za vrijeme godišnjeg odmora ne smiješ raditi za drugog poslodavca bez suglasnosti svog poslodavca (čl. 65. ZOR).
To znači — ako si na godišnjem s posla 1, ne smiješ otići raditi honorarno kod posla 2. Ako te uhvate, poslodavac ti može otkazati ugovor (i to opravdano).
Ali smiješ: putovati, ležati na plaži, gledati Netflix, renovirati kuhinju, spavati do podneva, ići na planinarenje, brati gljive, peći ražnjiće — ukratko, sve što nije rad za drugog poslodavca.
Gdje prijaviti poslodavca koji te zeza?
Ako ti poslodavac ne omogućava korištenje godišnjeg odmora, ne poštuje raspored, ili te tjera da radiš umjesto da se odmaraš — prijavi ga:
- Državni inspektorat Republike Hrvatske (DIRH) — inspekcija rada. Prijava može biti anonimna.
- telefonska linija: 0800 200 827 (besplatni broj za prijave)
- Online preko sustava e-Prijave na prijava.inspektorat.gov.hr
Inspekcija rada ozbiljno shvaća kršenje prava na godišnji odmor. Poslodavcu prijeti novčana kazna od 7.000 do 70.000 € (za pravne osobe), odnosno 1.000 do 5.000 € za odgovornu osobu.
FAQ — brza pitanja i odgovori
Mogu li dobiti otkaz dok sam na godišnjem?
Ne. Za vrijeme godišnjeg odmora otkazni rok miruje. Ako si dobio otkaz, a na godišnjem si — otkazni rok počinje teći nakon što se vratiš s odmora.
Mogu li poslodavca tužiti ako mi ne da godišnji odmor?
Možeš, ali prvo prijavi inspekciji rada. Tužba je zadnja opcija — sudski postupci traju godinama.
Što ako radim preko studentskog ugovora?
Na studentski ugovor nemaš pravo na plaćeni godišnji odmor — to je jedan od razloga zašto je studentski rad povoljniji za poslodavca, a lošiji za tebe. Imaš li pravo na “slobodne dane” ovisi o ugovoru između tebe i poslodavca.
Što ako radim preko ugovora o djelu?
Isto — ugovor o djelu ne daje pravo na godišnji odmor jer nisi u radnom odnosu. Još jedan razlog zašto su ugovori o radu > ugovori o djelu.
Zaključak
Godišnji odmor nije poklon od šefa. Nije nagrada za dobro obavljen posao. Nije nešto što “moliš” i “dobivaš” ako se šef dobro volje probudio. To je tvoje zakonsko pravo.
Zakon ti garantira 20 radnih dana (minimalno). Šef ti mora omogućiti korištenje. Plaća ti je ista kao da radiš. Ako se razboliš — odmor se prekida i nastavlja kasnije.
I zapamti: najbolji radnik je odmoreni radnik. Ako šef misli drugačije — nek otvori Zakon o radu. Članak 61. je tu da te pokrije. 😎