U svijetu u kojem štednja u banci donosi kamatu koju inflacija pojede za doručak, a mirovinski fondovi zvuče kao nešto što ćeš trebati tek za 40 godina — indeksni fondovi postaju sve popularniji među mladima. I to s dobrim razlogom.
Što je, zapravo, indeksni fond?
Indeksni fond (eng. index fund) je vrsta investicijskog fonda koji ne pokušava “pobijediti tržište”. Umjesto toga, jednostavno ga prati.
Konkretno: ako ulažeš u fond koji prati S&P 500 (indeks 500 najvećih američkih kompanija), tvoj novac je uložen u sve te kompanije odjednom — Apple, Microsoft, Google, Amazon, Nvidia… Ulažeš u cijelo tržište, ne u pojedinačne dionice.
Ključna razlika u odnosu na klasične (“aktivne”) fondove:
- Aktivni fond — menadžer fonda odabire dionice, pokušava pogoditi što će rasti, naplaćuje visoke naknade (2-3% godišnje)
- Indeksni (pasivni) fond — robot prati indeks, nema nagađanja, naknade su minimalne (0,03-0,5% godišnje)
Ovu ideju popularizirao je legendarni John Bogle, osnivač Vanguarda, koji je 1975. lansirao prvi indeksni fond za širu javnost. Tada su ga ismijavali. Danas Vanguard upravlja s više od 8 trilijuna dolara. Tko se smije zadnji…
Zašto mladi diljem svijeta biraju indeksne fondove?
Prema istraživanju J.P. Morgana iz 2026., 69% Gen Z investitora (18-27 godina) i 63% milenijalaca planira dati prioritet fleksibilnim investicijama (poput indeksnih fondova) nad klasičnim mirovinskim fondovima.
Zašto? Tri ključna razloga:
- Niže naknade — kod indeksnih fondova ne plaćaš menadžera da “aktivno upravlja”. Plaćaš minimalno. A razlika u naknadama od 2% godišnje kroz 30 godina znači razliku u desecima tisuća eura. Diverzifikacija — ne ulažeš u jednu dionicu ili jednu kompaniju. Ulažeš u stotine ili tisuće kompanija. Ako jedna propadne, ne osjetiš.
- Jednostavnost — ne trebaš biti financijski analitičar. Kupiš indeksni fond i pustiš ga da radi.
Indeksni fondovi vs. treći mirovinski stup
Ovdje dolazi zanimljiva usporedba. Treći mirovinski stup (dobrovoljna mirovinska štednja) ima jednu ogromnu prednost — država dodaje 15% na tvoje uplate. To je teško pobijediti.
S druge strane, mirovinski fondovi u Hrvatskoj u prosjeku ostvaruju prinose od 4-6% godišnje, dok S&P 500 indeksni fondovi kroz povijest donose prosječno ~10% godišnje (prije inflacije).
Najpametnija strategija? Kombinacija.
- Uplati u III. stup — dobiješ besplatnih 15% od države
- Ostatak slobodnog novca uloži u indeksne fondove (preko domaćih ili stranih brokera)
Kako ulagati u indeksne fondove iz Hrvatske?
Dobra vijest: možeš. Evo kako:
1. Domaći indeksni fondovi
U Hrvatskoj već postoje indeksni fondovi. Npr. OTP Indeksni fond (OTP Invest) prati hrvatsko tržište dionica i jedan je od rijetkih pravih indeksnih fondova u zemlji. Ulaganje možeš započeti s minimalnih 20-50 € mjesečno. Nedostatak: fokusiran je samo na Hrvatsku, što je izuzetno usko tržište.
2. Strani brokeri (preporučeno)
Najbolji način za ulaganje u svjetske indeksne fondove je preko stranih brokera poput:
- Interactive Brokers — najveći svjetski broker, niske naknade, ogroman izbor ETF-ova (indeksnih fondova kojima se trguje na burzi)
- Trading 212 — jednostavan, mobitel-friendly, nulti provizije na mnoge ETF-ove
- Revolut — najlakši za početak, ali naknade su donekle više
Preko njih možeš kupiti svjetski poznate ETF-ove poput:
- VWCE (Vanguard FTSE All-World) — ulaže u više od 4000 kompanija iz cijelog svijeta, naknada samo 0,22% godišnje
- SPYL (SPDR S&P 500) — prati S&P 500, naknada samo 0,03% godišnje
- EUNL (iShares Core MSCI World) — ulaže u razvijena tržišta, naknada 0,20%
3. Porezi — obavezno pročitaj!
Kad prodaješ udjele u ETF-ovima i ostvariš kapitalnu dobit (razliku između kupovne i prodajne cijene), u Hrvatskoj plaćaš porez na kapitalnu dobit od 12% (plus prirez ovisno o gradu).
Dobra vijest: ako držiš udjele duže od 2 godine, ne plaćaš porez na dobit. To je zakonski poticaj za dugoročno ulaganje — upravo ono što indeksni fondovi podrazumijevaju.
Konkretan primjer: 20-godišnjak koji ulaže 100 € mjesečno
Uzmimo Marka, 25 godina. Odluči ulagati 100 € mjesečno u VWCE (indeksni fond cijelog svijeta).
Uz prosječni godišnji prinos od 7% (konzervativna procjena za svjetski indeks):
- Za 10 godina (35 godina): ~17.500 € uloženo → ~17.900 € vrijednost
- Za 20 godina (45 godina): ~35.000 € uloženo → ~52.800 € vrijednost
- Za 35 godina (60 godina): ~42.000 € uloženo → ~166.000 € vrijednost
Usporedbe radi: da Marko istih 100 € mjesečno stavi na štedni račun s 1% kamate, za 35 godina ima ~50.000 €. Razlika od 116.000 €.
Zaključak: nije pitanje trebaš li, nego kad počinješ
Indeksni fondovi nisu “get rich quick” shema. Dosadni su. Upravo zato funkcioniraju. Ne trebaš pratiti vijesti, ne trebaš gledati grafikone na dnevnoj bazi. Kupiš i zaboraviš na 20 godina.
Ako si mlad i imaš 50 € mjesečno viška — to je 50 € koji rade za tebe umjesto da sjede na računu i gube vrijednost.
Vani su to odavno shvatili. Vrijeme je da i mi. 🚀
Disclaimer: Ovo nije financijski savjet. Uvijek konzultiraj financijskog savjetnika prije ulaganja. Ulaganje nosi rizik i mogućnost gubitka dijela ili cijelog uloga.