Revolucija u kupnji na rate: Od studenog svaka kupnja na odgodu postaje kredit — a telekomi postaju banke
Hrvatska uvodi najveću reformu potrošačkog kreditiranja u povijesti. Novi Zakon o potrošačkim kreditima (kojim se zamjenjuju dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju) donosi promjene koje će osjetiti baš svatko — od tinejdžera koji kupuje prvi mobitel na rate, do umirovljenika koji na obročnu otplatu kupuje hladnjak.
20. studenog 2026. godine — taj datum će vjerojatno završiti u kalendarima svih koji ikad planiraju kupiti bilo što “na kredit, na rate, na odgodu plaćanja”.
Od tog dana više ne postoji “obična kupnja na rate”. Sve — ali baš sve — što uključuje odgodu plaćanja smatrat će se kreditnim odnosom. I podlijegat će istim pravilima kao i kredit u banci.
🔢 Ključne brojke (da ih imate na jednom mjestu)
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Ukupan dug potrošača u RH | 3,05 milijardi € |
| Broj zaduženih građana | 197.000 |
| Broj blokiranih građana | ~195.000 |
| Ukupna glavnica blokada | 3,1 milijarda € (+ kamate → 4,3 milijarde €) |
| Stupanje zakona na snagu | 20. studenog 2026. |
| Prijelazno razdoblje (telekomi) | do 1. lipnja 2027. |
| Prijelazno razdoblje (platne kartice) | do 1. siječnja 2028. |
| Planirana uplata iz državnih firmi u proračun | ~200 milijuna € (60% dobiti 22 poduzeća) |
Izvor: izjava državnog tajnika Stipe Župana u Saboru te podaci Fine i Ministarstva financija.
Što se zapravo mijenja?
1. 🔐 Kupnja na rate = kredit. Točka.
Dosad: Ušetaš u dućan, pokažeš osobnu, potpišeš papir i odneseš mobitel na 24 rate bez kamata. Bez provjere, bez pitanja.
Od studenog: Svaka kupnja na odgodu smatra se kreditnim odnosom. To znači da svaki prodavatelj (trgovina, telekom, webshop) koji nudi plaćanje na rate mora ishoditi licencu Hrvatske narodne banke (HNB) za takav oblik poslovanja.
2. 📋 Obvezna provjera kreditne sposobnosti
E sad, ovo će najviše boljeti. Prije nego što dobijete odobrenje za kupnju na rate, trgovac će morati provjeriti možete li si to uopće priuštiti.
Konkretno, to znači:
– Morat ćete dostaviti dokaze o primanjima (platna lista, izvod s tekućeg)
– Trgovac će provjeriti vaše postojeće obveze kroz HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima)
– Ako ste već previše zaduženi — odobrenje neće dobiti
I da — to vrijedi i za beskamatne rate. Nema više “ma samo 12 rata bez kamata, nije to kredit”. Zakon kaže: jeste.
3. 📱 Telekomi više nisu “samo telekomi”
Ovo je možda i najveća praktična promjena. Teleoperateri (HT, A1, Telemach) koji prodaju uređaje na rate dosad su poslovali praktično bez ikakve financijske regulacije.
Sada ulaze u tretman kreditnih posrednika. Morat će:
– Ishoditi licencu HNB-a
– Provjeravati kreditnu sposobnost kupaca
– Bit pod nadzorom HNB-a
Iako ističu da “nisu financijske institucije”, zakonodavac im je jasan: ako odobravate odgođeno plaćanje, podliježete istim pravilima kao i banke.
Telekomi su dobili prijelazno razdoblje do 1. lipnja 2027. da se prilagode.
4. 🚫 BNPL (Buy Now, Pay Later) — kraj “divljeg zapada”
Možda ste čuli za Klarnu, Afterpay i slične servise — “plati za 30 dana” ili “4 rate kroz 6 tjedana”. U Hrvatskoj su ti modeli do sada bili potpuno neregulirani.
Novi zakon to mijenja iz korijena. Svi oblici BNPL kreditiranja ulaze pod isti regulatorni okvir. Na razini EU, BNPL tržište vrijedi oko 190 milijardi eura, a većinom ga koriste mladi ljudi.
Lalovac (SDP) je u saborskoj raspravi to opisao prilično brutalno:
”To će se sada evidentirati kao potrošački kredit. Do sada to nije bio slučaj i mogli su s vama raditi što su htjeli. Niste imali ograničenu kamatnu stopu, niste imali ništa — to je bilo sivo tržište.”
5. 🆔 “Pravo na zaborav” za oboljele od raka
Ovo je možda najhumanija odredba zakona. Osobe koje su preboljele onkološku bolest nakon 10 godina od završetka liječenja više ne moraju prijavljivati tu činjenicu prilikom ugovaranja osiguranja povezanog s kreditom.
Drugim riječima — osiguravajuća društva više ne smiju diskriminirati osobe koje su pobijedile rak, nakon što prođe 10 godina od liječenja.
6. 💡 Besplatno savjetovanje o dugu (FINA)
Zakon uvodi sustav neovisnog savjetovanja o dugu koji će primarno pružati FINA, uz mogućnost uključivanja neprofitnih organizacija.
Što dobivate besplatno:
– Osnovne informacije o dugu
– Detaljnu analizu vaše financijske situacije
– Individualni plan otplate
– Pomoć u komunikaciji s vjerovnicima
– Pravnu, tehničku i osnovnu psihološku podršku
7. ⚠️ Stroža pravila oglašavanja
“Samo 19,90 € mjesečno!” — ove reklame više neće prolaziti tako lako. Zakon uvodi stroža pravila oglašavanja i marketinga kredita kako bi se spriječile zavaravajuće ponude koje potiču neodrživo zaduživanje.
Tko je sve obuhvaćen novim zakonom?
Zakon objedinjuje dva postojeća zakona (Zakon o potrošačkom kreditiranju + Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju) u jedan jedinstveni regulatorni akt.
Pod novu regulaciju padaju:
– Banke i kreditne institucije
– Teleoperateri (prodaja uređaja na rate)
– Trgovci koji nude kupnju na rate
– BNPL platforme (Kupi sada, plati poslije)
– Kreditne kartice s odgođenim plaćanjem
– Sve što ima odgodu plaćanja > 3 mjeseca
Izuzeti (za sada):
– Leasing društva (ostaju pod nadzorom HANFA-e)
– Društva za osiguranje (ostaju pod nadzorom HANFA-e)
Kada što počinje vrijediti?
| Što | Kad |
|---|---|
| Zakon stupa na snagu | 20. studenog 2026. |
| Potpuna primjena za postojeće vjerovnike | Od 20. studenog 2026. |
| Prilagodba za telekom operatere | Do 1. lipnja 2027. |
| Prilagodba za platne kartice i nove kreditne proizvode | Do 1. siječnja 2028. |
A što je s ukidanjem gornje granice kredita?
Zanimljiv detalj: ukida se dosadašnja gornja granica iznosa potrošačkog kredita od 132.722,81 €. To znači da će ista razina zaštite vrijediti za sve potrošače, bez obzira na visinu kredita.
Tko je sve protiv?
Telekomi su, očekivano, najveći skeptici. Njihovi argumenti:
– “Nismo financijske institucije” — obročna prodaja uređaja nije usporediva s kreditima
– Administrativno opterećenje će biti ogromno
– Bojazan da će kupci s nižim ili neredovitim primanjima biti potpuno isključeni
Mostov zastupnik Ivan Matić uputio je logično pitanje:
”Ako čovjeka koji je već upao u dug štitimo od prvog dana, zašto čovjeka koji u dug tek ulazi štitimo tek za 14 mjeseci?”
SDP-ov Lalovac je, s druge strane, pohvalio zakon ali uz napomenu da BNPL krediti ciljaju mlade i “markiranu odjeću i elektroniku”, što dovodi do ozbiljnih problema s ovrhama.
Puljak (Centar) je sumirala:
”Kredit nije kupovna moć, on je buduća obveza. Ako mlada osoba ne može kupiti mobitel, auto ili stan bez rizičnog zaduživanja, problem je u tome što su plaće, cijene stanova i troškovi života otišli u neravnotežu.”
Što to znači za vas?
Ako planirate kupnju na rate poslije 20. studenog 2026.:
– Spremite platne liste i dokaze o primanjima
– Očekujte proceduru koja će nalikovati dizanju kredita
– Ako ste već blokirani ili prezaduženi — zaboravite na kupnju na rate
– Ako ste preboljeli rak — nakon 10 godina imate pravo na “financijski zaborav”
Ako ste prije 20. studenog uzeli robu na rate — ne brinite, stari ugovori ostaju na snazi po starim uvjetima.
—
Članak je napisan na temelju Konačnog prijedloga Zakona o potrošačkim kreditima koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, izjava državnog tajnika Stipe Župana u Hrvatskom saboru, te dostupnih podataka Fine, HNB-a i Ministarstva financija.