Imaš stalni posao. Plaća ti sjeda na račun svaki mjesec. Ali u glavi ti se mota ideja — što ako pokrenem nešto svoje sa strane?
Frilancing, obrt, j.d.o.o., konzultantske usluge, web shop, aplikacija — opcija je milijun. I to je super. Ono što je manje super je pitanje: kako to napraviti da ne naletiš na poreznu, inspekciju ili neki propis za koji nisi ni znao da postoji?
Ako si stalno zaposlen (ugovor o radu na neodređeno ili određeno) i želiš pokrenuti vlastitu firmu kao dodatni posao, u Hrvatskoj si u specifičnoj situaciji. Imaš sigurnost posla, ali i dodatne porezne obveze koje netko tko je “samo poduzetnik” nema. Hajdemo to raščlaniti.
Prvo: Koji oblik poslovanja odabrati?
Kao zaposlena osoba, najčešće opcije su ti:
- Obrt (pausalni ili dohodak) — najjednostavniji, najjeftiniji, ali nosi rizik odgovornosti cijelom imovinom
- j.d.o.o. (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću) — malo više administracije, ali ne odgovaraš osobno
- d.o.o. — za ozbiljnije prihode, minimalni kapital 5000 €
- Autorski ugovor ili ugovor o djelu — ako radiš za jednog klijenta povremeno
Za većinu ljudi koji počinju sa strane, pausalni obrt je prvi izbor. Zašto? Jer je jednostavan: jedna knjigovodstvena agencija, jedna godišnja porezna prijava, paušalni porez koji ne ovisi o prihodu (do određenog limita).
Ali — upozorenje: Ako si već zaposlen, doprinosi na obrt funkcioniraju drugačije nego za nezaposlene osobe. O tome u nastavku.
Doprinosi: Ovdje nastaje najveća zbrka
Kao zaposlenik, već plaćaš doprinose — mirovinsko (I. i II. stup), zdravstveno, ozljede na radu. Puno ljudi misli: “Pa kad već plaćam doprinose preko poslodavca, ne trebam ih plaćati i na obrt.”
Pogrešno. 🚫
Kao obrtnik, moraš plaćati doprinose — ali samo one koje ne plaćaš kroz posao. Konkretno:
- Mirovinsko osiguranje (I. stup): Plaća ga poslodavac, na obrt ga ne plaćaš dodatno ako si već prijavljen na puno radno vrijeme
- Mirovinsko osiguranje (II. stup): Isto — već se odvaja iz tvoje bruto plaće
- Zdravstveno osiguranje: Već si osiguran preko posla, ne plaćaš ga na obrt
- Doprinos za ozljede na radu: Ovisi o djelatnosti, ali često se ne plaća ako si već osiguran
Znači, tvoji doprinosi na obrt su smanjeni — plaćaš samo razliku do pune osnovice. To je velika prednost. Ali moraš točno znati što i koliko, jer knjigovodstvene agencije često automatski obračunavaju pune doprinose (koji su ~450-500 € mjesečno) pa ti naplaćuju više nego što trebaš platiti.
Savjet: Kad otvaraš obrt, izričito reci knjigovođi da si već zaposlen na ugovor o radu. Tako će ti obračunati samo minimalne doprinose (svega ~100-150 € mjesečno umjesto 450+ €).
Porez na dohodak ili paušal?
Ovdje imaš dvije opcije:
Paušalni obrt
Plaćaš fiksni paušalni porez koji ovisi o djelatnosti. Za 2026. godinu:
- Prag za paušal: do 40.000 € godišnjeg prihoda (prošireno od 2025.)
- Porez: od ~100 do ~500 € mjesečno, ovisno o djelatnosti (koeficijent 1-5)
- Nema prava na odbitak troškova — porez se plaća na sav prihod
- Ne vodiš poslovne knjige (osim prometa)
Prednost za zaposlene: Paušal je brutalan jer ne moraš razmišljati o troškovima, knjigovodstvu i PDV-u. Platiš fiksni mjesečni iznos i miran si.
Obrt na dohodak (realni)
Plaćaš porez na dohodak po progresivnoj stopi (20% do 50.400 € godišnje, 30% iznad). Imaš pravo na:
- Osobni odbitak (530 € mjesečno, više za djecu i uzdržavane)
- Odbitak troškova poslovanja (najam, oprema, marketing, gorivo)
- Pravo na priznavanje gubitaka
Usporedba: Ako zarađuješ 30.000 € godišnje sa strane, paušal će te koštati ~3.000 € poreza, a dohodak ~2.000 € (ako imaš dosta troškova) do ~5.000 € (ako nemaš troškova i platiš puni porez).
PDV — granica od 50.000 € (ili 40.000 €?)
Ovo je jedna od najvećih zamki za nove poduzetnike.
Ulazak u PDV sustav u Hrvatskoj je obvezan kad prijeđeš 50.000 € prometa u prethodnih 12 mjeseci. Od 2025. granica je podignuta s 40.000 na 50.000 €.
Ali: Ako si paušalni obrtnik, granica za ostanak u paušalu je 40.000 €. Znači, između 40.000 € i 50.000 € si u situaciji gdje:
- Ne možeš ostati u paušalu
- Ali još nisi obveznik PDV-a (dok ne prijeđeš 50.000 €)
To je “siva zona” u kojoj moraš prijeći na obrt na dohodak (ili dobit) i početi voditi knjige, ali još ne dodaješ PDV na račune.
Kad uđeš u PDV, na sve račune dodaješ 25% PDV-a. To znači da tvoja usluga od 1.000 € postaje 1.250 € za klijenta — ili ti dobiješ 1.000 €, a 250 € uplatiš državi. Klijenti koji su u PDV-u to mogu odbiti, ali fizičke osobe (građani) ne mogu, pa im tvoja usluga poskupi za 25%.
Ugovor o radu + obrt: Sukob interesa?
Ovo je kritična točka.
Kad si zaposlen kod poslodavca, tvoj ugovor o radu vjerojatno sadrži klauzulu o zabrani konkurencije (non-compete clause). To znači da ne smiješ raditi istu djelatnost kojom se bavi tvoj poslodavac, za njegove klijente ili na način koji šteti njegovom poslovanju.
Primjer: Ako radiš u marketinškoj agenciji i otvoriš marketinški obrt sa strane — to je direktan sukob interesa i poslodavac ti može otkazati ugovor (ili čak tužiti za odštetu).
Što smiješ raditi:
- Djelatnost koja nije ista kao poslodavčeva
- Rad izvan radnog vremena (ne na poslu, ne s poslodavčevom opremom)
- Rad za druge klijente koji nisu konkurencija poslodavcu
Praktičan savjet: Prije nego što otvoriš obrt, provjeri svoj ugovor o radu. Ako imaš strogu non-compete klauzulu, eventualno porazgovaraj s poslodavcem ili pravnikom. Bolje spriječiti nego se kasnije suditi.
Porezna prijava i dvojni status
Kao zaposlenik + obrtnik, svake godine podnosiš jednu godišnju poreznu prijavu (obrazac DOH) u kojoj se zbrajaju svi tvoji prihodi:
- Plaća iz radnog odnosa (poslodavac je već platio porez i doprinose)
- Dohodak iz obrta (obračunat kroz paušal ili stvarni dohodak)
Porezna uprava to automatski obračunava. Ako si u paušalu, tvoj obrtni prihod se ne zbraja s plaćom za svrhu poreza na dohodak — paušal je zaseban sustav. Ali ako si na dohotku, tvoj ukupni prihod (plaća + obrt) ulazi u porezni razred od 20% do 50.400 € godišnje.
Bitna napomena: Ako ti obrt donosi prihod, a ti si na dohotku, možeš završiti u višem poreznom razredu jer se plaća i obrtni prihod zbrajaju. Paušalni obrtnici nemaju taj problem.
Ostali propisi koje ne smiješ zaboraviti
GDPR
Ako prikupljaš podatke klijenata (email, ime, broj telefona), podliježeš GDPR-u. Trebaš:
- Izjavu o privatnosti na webu
- Urednu pohranu podataka
- Odgovor na zahtjev za brisanjem podataka ako klijent zatraži
Zaštita potrošača (Zakon o zaštiti potrošača)
Ako prodaješ fizičkim osobama (B2C), obvezan si dati:
- Rok za odustajanje od 14 dana
- Jasan opis usluge/proizvoda
- Točnu cijenu s PDV-om (ako si u PDV-u)
Računovodstvo i fiskalizacija
Ako posluješ s gotovinom, moraš fiskalizirati račune (spojiti na poreznu). Za bezgotovinsko poslovanje (kartice, bankovni transferi) fiskalizacija nije potrebna, ali moraš izdavati račune.
Djelatnosti s posebnim uvjetima
Neke djelatnosti zahtijevaju dodatne dozvole ili licence:
- Ugostiteljstvo — minimalni tehnički uvjeti
- Prijevoz — licence
- Financijsko savjetovanje — certifikati
- Zdravstvo — licence komora
Za kraj: Praktični plan akcije
Ako si zaposlen i želiš pokrenuti nešto sa strane, evo koraka:
- Provjeri ugovor o radu — imaš li non-compete klauzulu?
- Odaberi djelatnost — što ćeš raditi i pod kojom šifrom?
- Otvori paušalni obrt — najbrži i najjeftiniji put
- Nađi knjigovođu koji zna da si zaposlen i prilagodi doprinose
- Otvori poslovni račun — obvezan za sve obveznike
- Kreni s radom — izdaj račune, vodi evidenciju
- Nakon prvih 6 mjeseci — provjeri jesi li blizu limita za PDV
Disclaimer: Ovo nije pravni ni porezni savjet. Zakoni se mijenjaju, a svaka situacija je specifična. Preporučujem konzultaciju s knjigovođom i/ili pravnikom prije pokretanja poslovanja.